Oglas

najgori scenarij

Raste zabrinutost u WHO-u: „Pripremamo se za nuklearni incident u njegovom širem smislu“

author
N1 Info
18. ožu. 2026. 14:14
Rusija nuklearno oružje
HANDOUT / AFP

Dužnosnici Svjetske zdravstvene organizacije pripremaju se za moguću nuklearnu katastrofu ako se rat između SAD-a, Izraela i Irana dodatno eskalira.

Oglas

Osoblje Ujedinjenih naroda prati posljedice američko-izraelskih napada na iranska nuklearna postrojenja i ostaje „na oprezu“ zbog bilo kakve nuklearne prijetnje, rekla je Hanan Balkhy, regionalna direktorica WHO-a za istočni Mediteran, za POLITICO.

„Najgori scenarij je nuklearni incident, i to je ono što nas najviše zabrinjava“, rekla je Balkhy. „Koliko god se pripremali, ništa ne može spriječiti štetu koja će pogoditi regiju — i globalno, ako se to dogodi — a posljedice će trajati desetljećima.“

Osoblje se priprema za nuklearni incident u njegovom „širem smislu“, uključujući napad na nuklearno postrojenje ili upotrebu oružja, rekla je Balkhy. „Razmišljamo o tome i iskreno se nadamo da se to neće dogoditi.“

Američki predsjednik Donald Trump obećao je „eliminirati neposrednu nuklearnu prijetnju koju predstavlja iranski režim“, iako nije pružio dokaze da Teheran razvija nuklearno oružje.

Prošlog lipnja SAD je, u koordinaciji s Izraelom, ciljao nuklearnu infrastrukturu diljem Irana. Iranska organizacija za atomsku energiju potvrdila je napade na postrojenja Fordow, Isfahan i Natanz. SAD i Izrael nastavili su napade na nuklearne objekte otkako su 28. veljače pokrenuli novu ofenzivu.

Izrael i Ujedinjeni Arapski Emirati također imaju nuklearna postrojenja u dometu iranskih projektila, iako nema izvještaja da su ona bila meta. Vjeruje se da Izrael posjeduje značajan arsenal nuklearnog oružja.

Dosad nema prijavljenih znakova radioaktivne kontaminacije u regiji. No ako bi nuklearni incident izložio ljude opasnim razinama radijacije, to bi moglo uzrokovati ozbiljna neposredna oštećenja pluća i kože te povećati rizik od razvoja raka i mentalnih poremećaja, objasnila je Balkhy.

"Oni koji poznaju povijest prethodnih incidenata itekako su svjesni o čemu govorimo"

Nuklearna nesreća u Černobilu 1986. službeno je uzrokovala oko 30 smrti u prvim mjesecima, a kasnije je dovela do porasta slučajeva raka štitnjače u tisućama te do visoke razine anksioznosti među lokalnim stanovništvom tijekom desetljeća.

„Oni koji poznaju povijest prethodnih incidenata, bilo namjernih ili slučajnih, itekako su svjesni o čemu govorimo“, rekla je Balkhy. Procjenjuje se da je između 110.000 i 210.000 ljudi poginulo u američkim nuklearnim napadima na Hirošimu i Nagasaki 1945.

Kako se rat nastavlja, neki visoki dužnosnici počeli su spekulirati o upotrebi nuklearnog oružja. David Sacks, Trumpov savjetnik za umjetnu inteligenciju, izrazio je zabrinutost da bi „Izrael mogao eskalirati rat razmatranjem uporabe nuklearnog oružja“. Trump je odbacio tu mogućnost rekavši: „Izrael to ne bi učinio.“

WHO dodatno obučava svoje osoblje za odgovor u slučaju nuklearnog incidenta, uključujući davanje savjeta o javnozdravstvenim rizicima i mjerama zaštite za stanovništvo.

Balkhy je također upozorila na moguće zdravstvene posljedice, poput respiratornih bolesti, zbog napada na iranska naftna postrojenja ranije ovog mjeseca, koji su prekrili Teheran dimom.

Napadi na zdravstveni sustav

U međuvremenu, WHO i dalje osuđuje napade na zdravstvenu infrastrukturu u regiji.

WHO je do sada zabilježio 46 napada na zdravstvene radnike u Iranu i Libanonu, pri čemu je od početka rata 28. veljače poginulo 38 osoba. Izrael je 13. ožujka u dva napada ubio 14 zdravstvenih radnika u Libanonu, uključujući napad na primarni zdravstveni centar Bourj Qalaouiyeh na jugu zemlje.

U naknadnoj izjavi za POLITICO, Balkhy je te napade nazvala „tragičnima i neprihvatljivima“, dodajući da zdravstveni radnici moraju biti zaštićeni prema međunarodnom pravu „u svakom trenutku“. Zdravstveni radnici i dužnosnici UN-a ranije su optužili Izrael za sustavno uništavanje zdravstvenog sustava u Gazi.

Izrael je to negirao, tvrdeći da su napadi opravdani vojnim razlozima ili, kao u slučaju smrtonosnog dvostrukog napada na bolnicu Nasser prošle godine, „tragična pogreška“. Do sredine 2025. godine, prema WHO-u, 94 posto bolnica u Gazi bilo je oštećeno ili uništeno.

U najnovijem bombardiranju poginulo 107 djece

Kuvajt je 17. ožujka izvijestio da su dva bolničara ozlijeđena kada su krhotine nakon iranskog napada pale na medicinski centar.

Ministarstva zdravstva Irana i Libanona izvijestila su o 1.444, odnosno 886 civilnih žrtava do 17. ožujka. Libanon navodi da je u najnovijem bombardiranju poginulo 107 djece.

Ujedinjeni narodi procjenjuju da je između 600.000 i milijun iranskih kućanstava privremeno raseljeno, dok je u Libanonu registrirano 946.000 raseljenih osoba, prema podacima koje je WHO dostavio POLITICO-u.

Izraelsko ministarstvo zdravstva ne uključuje broj žrtava u svoje dnevne izvještaje o ratu. Prema podacima od 8. ožujka, vlada je navela da je poginulo 13 osoba.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama